Knjiga Sirahova, 20
1. Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2. Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3. i tko priznaje uklanja se poniženju.
4. Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem.
5. Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.
6. Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas.
7. Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu.
8. Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.
9. Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10. Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje.
11. Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12. Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.
13. Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud.
14. Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat;
15. on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek.
16. Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva.
17. Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
18. Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.
19. Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih.
20. Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21. Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22. Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja.
23. Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem.
24. Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25. Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast.
26. Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim.
27. Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima.
28. Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.
29. Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30. Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?
31. Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.