Löydetty 86 Tulokset: izraelski kamp
A Elizej reèe kralju izraelskom: "Što ja imam s tobom? Potraži proroke svoga oca i proroke svoje majke!" Izraelski kralj odgovori mu: "Ne! Jer Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima." (Druga knjiga o kraljevima 3, 13)
Kad je izraelski kralj proèitao pismo, razdera haljine na sebi i reèe: "Zar sam ja Bog da mogu usmræivati i oživljavati te ga ovaj šalje k meni da ga izlijeèim od njegove gube? Gledajte samo kako traži povoda da me napadne!" (Druga knjiga o kraljevima 5, 7)
A kad je Elizej saznao da je kralj izraelski razderao na sebi odjeæu, poruèi kralju: "Zašto si razderao haljine svoje? Neka onaj samo doðe k meni i neka se uvjeri da ima prorok u Izraelu." (Druga knjiga o kraljevima 5, 8)
I kralj izraelski upozori ljude na mjesto za koje mu je rekao èovjek Božji. On je upozoravao i kralj se èuvao; a bilo je to više puta. (Druga knjiga o kraljevima 6, 10)
Kad se Elizej razbolio od bolesti od koje mu valjade umrijeti, doðe mu izraelski kralj Joaš, rasplaka se nad njim i reèe mu: "Oèe moj, oèe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!" (Druga knjiga o kraljevima 13, 14)
A izraelski kralj Joaš odvrati judejskom kralju Amasji: "Libanonski je trn jedanput poslao glasnike k libanonskom cedru: 'Daj kæer mome sinu za ženu', ali su divlje zvijeri libanonske prošle i trn izgazile. (Druga knjiga o kraljevima 14, 9)
Ali Amasja ne posluša. Izaðe izraelski kralj Joaš te se ogledaše u boju on i judejski kralj Amasja u Bet Šemešu u Judeji. (Druga knjiga o kraljevima 14, 11)
Izraelski kralj Joaš uhvati u Bet Šemešu judejskoga kralja Amasju, sina Joaševa, sina Ahazjina, i odvede ga u Jeruzalem. Tada sruši jeruzalemski zid od Efrajimovih vrata do Ugaonih vrata, u dužini od èetiri stotine lakata. (Druga knjiga o kraljevima 14, 13)
On je èinio što je zlo u oèima Jahvinim, ali ne kao izraelski kraljevi, njegovi prethodnici. (Druga knjiga o kraljevima 17, 2)
Obnovio je uzvišice što ih bijaše oborio otac mu Ezekija, podigao je žrtvenik Baalu, naèinio ašere kako bijaše uèinio izraelski kralj Ahab; i stao se klanjati svoj vojsci nebeskoj i služiti joj. (Druga knjiga o kraljevima 21, 3)
Uzvišice koje su bile suèelice Jeruzalemu, na južnom dijelu Maslinske gore, i koje je izraelski kralj Salomon bio sagradio Aštarti, sramoti sidonskoj, Kemošu, sramoti moapskoj, i Milkomu, nakazi amonskoj - sve ih je kralj oskvrnio. (Druga knjiga o kraljevima 23, 13)
Jošija je jednako razorio sve hramove uzvišica koje su izraelski kraljevi sagradili po gradovima Samarije da bi srdili Jahvu i uèinio je s njima kao što je uèinio u Betelu. (Druga knjiga o kraljevima 23, 19)